Ženski hormoni: vrste i zadaci
Ženski hormoni poput estrogena ili progesterona zapravo su odgovorni za reprodukciju – ali utiču i na gotovo sve druge procese u organizmu, pa čak i na psihu. Ko razume hormonsku ravnotežu i njene promene, neretko pronalazi objašnjenje za loše raspoloženje, glavobolje ili čak kardiovaskularne probleme.

dm drogerie markt
Trajanje čitanja 6 min.
•
03. 08. 2026.

Raspoloženje, telesna težina, pa čak i krvni pritisak i gustina kostiju pod uticajem su ženskih hormona. Njihov značaj daleko prevazilazi plodnost i reprodukciju. Ovde možete da saznate šta tipični ženski polni hormoni zaista rade!
Ženski hormoni: vrste i funkcije
Hormoni su važne supstance koje prenose poruke u organizmu i preko posebnih receptora utiču na gotovo sve metaboličke procese u telu. U ženske hormone, pored estrogena i progesterona, spadaju i luteinizirajući hormon (LH), folikulostimulišući hormon (FSH), kao i hormoni trudnoće: humani horionski gonadotropin (HCG), oksitocin i prolaktin.
Ovi hormoni se delimično stvaraju u centralnom nervnom sistemu, tačnije u hipofizi, ili u ženskim polnim organima, kao što su jajnici, zid materice, žuto telo ili placenta.
Estrogen
Estrogen, poznat i kao estradiol, najpoznatiji je i jedan od najvažnijih ženskih polnih hormona. Uglavnom se proizvodi u jajnicima i ima važne zadatke u vezi s plodnošću i reprodukcijom.
Pored toga, estrogen utiče na brojne telesne funkcije i metaboličke procese:
podstiče preuzimanje LDL-a, takozvanog lipoproteina niske gustine, iz krvi u ćelije jetre – što je povoljno za H3:
podržava unos kalcijuma i fosfata u organizam, kao i stvaranje koštanog matriksa – što je važno za H3:
širi krvne sudove i tako doprinosi H3: – zaštita od visokog krvnog pritiska
sprečava nepravilan srčani ritam – što je povoljno za rad srca
Estrogen ima veliki uticaj i na psihu. Pri tome je posebno važna ravnoteža između estrogena i progesterona.
Progesteron
Progesteron se često opisuje kao hormon koji deluje suprotno estrogenu, ali u mnogim oblastima obavlja drugačije zadatke ili dopunjava dejstvo estrogena:
izgradnja kostiju i očuvanje gustine kostiju – u sadejstvu s estrogenom
uticaj na telesnu temperaturu – visoke vrednosti progesterona podižu bazalnu temperaturu
deluje kao protivteža insulinu – progesteron smanjuje skladištenje energije i podstiče sagorevanje masti
progesteron deluje protiv nakupljanja telesne masti.
LH i FSH
Luteinizirajući hormon (LH) i folikulostimulišući hormon (FSH) imaju važnu ulogu u ženskom ciklusu. Oba hormona se stvaraju u hipofizi. Njihova funkcija i značaj objašnjeni su u narednom odeljku o menstrualnom ciklusu.
HCG, oksitocin i prolaktin
Humani horionski gonadotropin (HCG), oksitocin i prolaktin su u osnovi hormoni trudnoće, pri čemu oksitocin, kao hormon povezivanja, ima važnu ulogu i kod muškaraca. Više o funkciji i značaju ovih hormona kod žena možete da saznate u odeljku o trudnoći i dojenju.
Menstrualni ciklus
Tok menstrualnog ciklusa u potpunosti je obeležen promenama nivoa hormona. U menstrualnoj fazi nivoi hormona su najniži. Na prelazu u folikularnu fazu nivo estrogena i FSH-a znatno raste. Estrogen u ovoj fazi podstiče stvaranje novog sloja sluzokože materice i razređivanje cervikalne sluzi, kako bi spermatozoidi mogli da prodru do materice.
Nivo estrogena dostiže vrhunac pred kraj faze sazrevanja folikula. Kod ciklusa koji ukupno traje 28 dana, ovulacija se dešava otprilike 14. dana, kada je jedan folikul dovoljno sazreo. Ovulaciju prate jasan porast FSH-a i vrhunac LH-a. Luteinizirajući hormon pokreće ovulaciju i time označava početak lutealne faze.
Dok nivoi LH-a i FSH-a u krvi sada znatno opadaju, nivo progesterona snažno raste. Ovaj hormon se stvara u žutom telu, koje nastaje iz folikula. Progesteron obezbeđuje da zadebljana sluzokoža materice bude spremna za usađivanje oplođene jajne ćelije. I nivo estrogena ponovo blago raste kako bi podržao moguću trudnoću. Ako do usađivanja jajne ćelije ne dođe, nivoi estrogena i progesterona u krvi ponovo opadaju. Ishemijska faza zatvara ciklus i priprema odbacivanje neiskorišćenog sloja sluzokože.
Trudnoća i dojenje
Drugačije je kada jajnu ćeliju, na njenom putu od jajnika kroz jajovod do materice, oplodi spermatozoid. Ona stiže do pripremljenog sloja sluzokože i usađuje se. U roku od nekoliko dana ne počinje samo da se deli, već i da stvara dodatne strukture oko sebe. U ovoj ovojnici trudnoće nastaje hormon HCG. On stimuliše dalje oslobađanje progesterona – hormona trudnoće. Umesto da nakon nekoliko dana opadne, nivo progesterona sada ostaje dugoročno povišen. I nivo estrogena nastavlja da raste i podržava trudnoću.
Najviša vrednost HCG-a u krvi dostiže se otprilike oko 12. nedelje trudnoće. Od tog trenutka progesteron i estrogen preuzimaju očuvanje i podršku trudnoći. Istovremeno se povećava proizvodnja oksitocina – hormona povezivanja. On priprema trudnicu za dolazak bebe i ima važnu ulogu u porođajnim kontrakcijama.
Nakon porođaja oksitocin i prolaktin zajedno stimulišu stvaranje mleka i vraćanje materice u prethodno stanje. Prolaktin istovremeno sprečava ponovno pokretanje mesečnih ciklusa, zbog čega mnoge žene nemaju ciklus tokom perioda isključivog dojenja.
Klimakterijum i menopauza
Tokom klimakterijuma, koji može da traje i oko 10 godina i podeli se u četiri faze menopauzalnog perioda, nivoi ženskih hormona u krvi postepeno opadaju. Sve ređe dolazi do sazrevanja folikula, a time i do ovulacije. Ako ovulacija izostane, ne nastaje žuto telo, pa se stvara vrlo malo progesterona. Neravnoteža između progesterona i estrogena, koja tada često nastaje, okidač je mnogih neprijatnih tegoba tokom klimakterijuma. Tek nakon menopauze ženski hormoni ponovo dolaze u stabilnu ravnotežu, ali sada sa znatno nižim nivoima u krvi, a tegobe se smiruju.
Hormonska ravnoteža i način života
Ženski hormoni imaju veliki uticaj na vaše blagostanje. Mnoge žene osećaju promene nivoa hormona već tokom mesečnog ciklusa i, na primer, pate od predmenstrualnog sindroma (PMS). Najkasnije s ulaskom u klimakterijum, uticaj hormona na kvalitet života i svakodnevno funkcionisanje često postaje jasno primetan.
Sledeći saveti mogu vam pomoći da lakše živite s promenama ženskih hormona:
Posvetite pažnju svom menstrualnom ciklusu i upoznajte ga. Vođenje dnevnika može pomoći da prepoznate različite faze ciklusa.
Odvojite vreme za odmor kada grčevi u stomaku ili glavobolje pre ili tokom menstruacije postanu previše iscrpljujući.
Nemojte oklevati da potražite lekarsku pomoć ako vam menstrualni ciklus ili klimakterijum predstavljaju preveliko opterećenje. Niste sami – mnoge žene svoju hormonsku ravnotežu povremeno doživljavaju kao izazov!






